03/06 2020
Odabrani finalisti Zlatne lubenice 4.0
Media Mediterranea, Natječaji, Novosti
Žiri u sastavu Oleg Šuran, Marko Vojnić Gin i Olga Majcen Linn odabrao je finalistice ovogodišnjeg natječaja Zlatna Lubenica 4.0, a izložba će biti otvorena u sklopu festivala Media Mediterranea 22. Od ukupno 19 prijava za A kategoriju ‒ natječaj za umjetničke radove odabrano je pet finalistica, a u B kategoriji – natječaj za produkciju radova je od tri pristigle prijave odabrana jedna. Proglašenje pobjednice bit će održano na izložbi odabranih finalistica koja će biti otvorena 13. kolovoza u galeriji Srpskog kulturnog centra u Istri (SKUC) u Puli.
Odabrane finalistice u Kategoriji A – natječaj za umjetničke radove su:
1. Anja Maleć “NUMBER BLUE”
Opis rada:
“NUMBER BLUE” je generativna četverokanalna video instalacija kojoj je cilj propitivati budućnost e-građana. Fokus rada je na tehnologijama prepoznavanja i analize lica, i njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. One su stavljene u kontekst etičkog svjedočanstva, kritike i djelovanja, dok se na lice gleda kao na financijsko sredstvo ili biometrijsku valutu državljana. Tehnologija prepoznavanja lica je već uveliko rasprostranjena, koristi se za otključavanje pametnih telefona, registraciju pohađanja u nekim školama, usmjeravanje sigurnosti u javnom prijevozu, u kaznenom sektoru i plaćanje računa. Ako idemo ka usvajanju facijalne valute, ne smijemo zapostaviti pitanje čije ćemo vlasništvo postati? Koje će kategorije definirati našu vrijednost? Što je s našom privatnošću? Djelo se može sagledati i kao avangardna kritika nadzornog kapitalizma.
Biografija:
Anja Maleć (1986.) je medijska i filmska umjetnica koja se bavi audiovizualnim performansima i generativnim video radovima, a u posljednje vrijeme pažnju usmjerava prema interaktivnim instalacijama. Glavne teme su joj problematike konzumerizma i digitalnog, internetskog društva. U radu istražuje fenomen ljudskih mana kao posljedice digitalnog stila života ili pak one koje digitalizacija naglašava. Diplomirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi Igora Rončevića, i animaciju na Volda University College u Norveškoj.
2. Helena Rubčić “Identitet”
Opis rada:
Rad se temelji na razmišljanjima o utjecaju veće grupe na pojedinca i njegovu samopercepciju. Vodeći se antikonformističkim stajalištima, autorica naglašava tendenciju pojedinca da u prosudbi ili akciji popušta pritisku grupe, odnosno društva. Osvješćivanje osjećaja nelagode vezanog za promjene individualnosti ovisno o društvenoj grupaciji u kojoj se nalazi, nagnalo je autoricu na razmišljanje o tome što je suštinski čini jedinkom, individuom. Koristeći rad kao alat za izražavanje emocija, prikazani su i prenijeti njezina sumnja i nemir prisutni prilikom kontemplacije prividne slike čovjeka. Na rad ona gleda kao na dijalektičku tvorevinu koju koristi za komunikaciju s okruženjem, odnosno promatračem. Postavljajući ovu multimedijalnu instalaciju u prostor postiže se voajerska atmosfera u kojoj je promatrač prisiljen prisustvovati ogoljenju autoričinog identiteta, a igrom svjetlosnih i video efekata i on postaje dio gomile koja to čini.
Biografija:
Helena Rubčić (Zagreb, 1994.) studirala je Kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Dosad je sudjelovala na više grupnih i imala tri samostalne izložbe: “Reci” u galeriji Sv. Tome u Rovinju (2018.), u MalojSceni HD u Karlovcu, gdje je izložila instalaciju u prostoru “SAY” (2019.), i “Identitet” u zagrebačkoj Galeriji Greta (2019.). Njezina je skulptura “Vrtlog” izložena na izložbi studenata u Klovićevim dvorima (2016.), “Plamen” (2017.) i “Lumina” (2018.) u javnom prostoru grada Bjelovara (2017.) u sklopu projekta “Svijetle pruge”, a “Aglomeracija sjećanja” na izložbi “Venientes” 34. Salona mladih “Panoptikon” u zagrebačkoj galeriji Šira (2018.). Također, sudjelovala je na međunarodnoj izložbi “GrisiaYouth 2017”, gdje je rad “Sjećanje na Lisabon” osvojio drugu nagradu.
3. Ivana Bajcer “Savršen dan”
Opis rada:
U radu se propituje važnost njegovanja odnosa, prihvaćanja njegovog završetka te učenja na temelju iskustva. Stupanjem u kontakt s određenom osobom, zajednički se odlučuje želi li se obnoviti davno zaboravljeni odnos i tako ponovno probuditi vrijeme u kojem je on stao ili je dovoljno zadovoljiti se sjećanjima na ta vremena. Prisjećamo se energije koja je tada bila prisutna i pokušavamo ju prenijeti u sadašnjost. Vraćanjem u prošlost osvješćujemo što smo propustili zajednički iskusiti. Neostvarene dane crtam. Crtež savršenog dana pokreće mogućnost njegovog ostvarenja. Crtež onoga što se nije dogodilo je obrnuta slika ponovnog susreta. Rad obuhvaća planiranje savršenog zajedničkog dana i njegovo eventualno ostvarenje. “Savršen dan” je participativan rad i sastoji se od odgovora na pitanja četiri prijateljica iz djetinjstva i autorice, četiri potpisana pristanka za sudjelovanje u radu, četiri crteža isplaniranog dana, četiri fotografija ostvarenog dana i jedne bilježnice u koju su zapisani svi detalji vezani uz susrete.
Biografija:
Ivana Bajcer (Zabok, 1993.) je magistrirala na zagrebačkoj Akademija likovnih umjetnosti. Dobitnica je tri nagrada u zemlji i inozemstvu, gdje je sudjelovala na skupnim izložbama, domaćim i međunarodnim likovnim kolonijama te nastupala kao performerica, video-performerica i u akcijama. Imala je tri samostalne izložbe tijekom 2018. godine: u galeriji Green Room u Zaboku (crteži “Podvlačim crtu”), galeriji VN u Zagrebu (“Podvlačim crtu”, tekstulani radovi, video-performans) i Muzeju Lendava u Sloveniji (“Filtrirajuće misli”, crteži, umjetničke knjige, instalacija). Radovi joj se nalaze u zbirkama Muzeja Lendava, Slovenskom kulturnom i informativnom centru u Monošteru u Mađarskoj i UNESCO-vom centru Louis Francois u Troyesu, Francuskoj.
4. Ivana Škvorčević “Parallel Noise”
Opis rada:
“Parallel noise” je dvokanalni video rad ostvaren s ciljem prikaza komunikacije paralelnih dimenzija stvarnosti. Paralelnost je uspostavljena pomoću dva identična prikaza, ali s različitim djelovanjem subjekta u prostoru. S lijeve strane je prostor stvaranja, a s desne poništavanja. Prostor s lijeve je sačinjen od šuma u obliku “antifokusa” u prvom planu, a u trećem planu zvukom. Drugi plan je neutralna zona koja ne nudi nikakav trenutak spoznaje, on je poput vakuuma. S desne strane (prostor poništavanja) je suprotna situacija, ali s jednakim drugim planom. Kada bismo ova dva prikaza preklopili, dobili bismo situaciju u kojoj je aktivnost subjekta svedena na mirovanje, odnosno nulu. Razlaganjem mirovanja ili nule ostvaren je ovaj dvokanalni video rad.
Biografija:
Ivana Škvorčević (Nova Gradiška, 1994.) završila je preddiplomski studij likovne kulture Umjetničke akademije u Osijeku (današnja Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku). Dobitnica je dekaničine nagrade 2016. godine i treće nagrade na II. Međunarodnom studentskom bijenalu 2017. godine za rad “Vibracije registrirane u dubokom tisku”. Od 2018. godine je članica HDLU-a Osijek i aktivno sudjeluje u projektima galerije Kazamat. Imala je tri samostalne izložbe i sudjelovala na brojnim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Trenutno je apsolventica na modulu Multimedije pri Odsjeku za vizualne i medijske umjetnosti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Bavi se umjetničkim instalacijama, proširenim slikarstvom, videom i fotografijom.
5. Dora Brkarić “Life is GREJP”
Opis rada:
Tema performansa je napuštanje ljudskog tijela i odlazak u nove svjetove kibernetičkog prostora. Ukidanjem materijalnosti stvara se novi virtualni identitet, nova forma umjetne inteligencije koja kroz virtualnu besmrtnost nadilazi ograničenja biološkog tijela. Tako se gube dualizmi um/tijelo, civilizirano/primitivno, stvarnost/privid, posrednik/izvor, stvaralac/stvoreno, aktivno/pasivno, istina/iluzija, bog/čovjek, muškarac/žena. Koautori su Boris Barukčić, Ela Ban i Patrik Gregurec.
Biografija:
Dora Brakarić je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti završila Suvremeni ples, izvedbeni smjer, a trenutno studira suvremeni ples na UNIARTS, Theatre Academy, u Helsinkiju. Sudjelovala je u mnogim plesnim predstavama i predstavama suvremenog kazališta, realizirala autorsku “Mađioničar Stefano” (2018.), nastupila u filmu “Zove se sama” (2019.) Nikice Zdunića i realizirala film “HOTDOG” (2019.). Performans “Life is GREJP” je izveden na Noći performansa u Zagrebu, te u Rijeci, Splitu i Zadru.
Odabrana finalistica u Kategoriji B – natječaj za produkciju rada:
1. Valentina Butumović “Mrtva priroda”
Opis rada:
Projekt „Mrtva priroda” fokusira se na reimaginaciju žanra mrtve prirode kao vibrantnog prostora – model metaboličkog sistema u kojem se materijali konstantno transformiraju kroz istraživanje ljudskog odnosa sa materijalnošću, kao i kroz ljudsko-neljudska ispreplitanja. Zato se spontana fermentacija koristi kao glavni strateški alat u procesu ponovnog promišljanja lako propadljive materije koja je glavna karakteristika reprezentacije mrtve prirode. Uveličavanjem neljudske kreativnosti i otkrivanjem njezinog potencijala kao mikropolitičkog čina, spontana fermentacija animira našu percepciju „inertne” materije, transformirajući ju u platformu mikrobiotičkog djelovanja koje podupire transformaciju i kreaciju simbiotičkih okoliša. Želja za preispitivanjem prevladavajućeg antropocentričnog narativa ogleda se u procesualnoj prirodi projekta, gdje agensi materijala i mikroorganizama postaju koautori instalacije. Iz ove kolaboracije izranja destabilizirani prostor – prostor koji afirmira fluidnost kao plodno tlo za ljudsko preispitivanje materijalnosti.
Biografija:
Valentina Butumović (Pula, 1994.) završila je preddiplomski studij Animiranog filma i Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a trenutačno je studentica druge godine diplomskog studija Novih medija. Tijekom preddiplomskog studija otišla je na razmjenu studenata u Litvu, gdje je studirala fotografiju i intermediju na Akademiji likovnih umjetnosti u Vilniusu. Sudjelovala je na nekoliko grupnih izložbi i imala jednu samostalnu u zagrebačkoj Laubi (“Meteorologija Tijela”, 2019.). U radu propituje ljudska ispreplitanja s neljudskim, kao i kulturološki i politički potencijal transformacije i raspada materijala. Radovi su joj često procesualne prirode – feedback loop između ljudske, materijalne i mikrobiotičke kreativnosti. Trenutno ju zanimaju teme vezane za novi materijalizam i ekologiju. Dobitnica je prošlogodišnje nagrade Zlatna lubenica 3.0.
