14/02 2025
Otvorene prijave | Nagrada za mlade umjetnike Zlatna lubenica 9.0
Udruga Metamedij, u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti Istre, raspisuje natječaj za Nagradu za mlade umjetnike Zlatna lubenica 9.0, namijenjenu umjetnicima i umjetničkim kolektivima koji djeluju u području suvremene umjetnosti, novih medija i inovativnih umjetničkih praksi.
Rok za prijavu na natječaj je 16. ožujka 2025. u 23.59 sati.
Natječaj i nagrada pokrenuti su 2017. godine s ciljem poticanja mladih umjetnica i umjetnika na promišljanje o suvremenim društveno relevantnim temama i pružanja podrške u profesionalnom razvoju kroz promociju i stručno vrednovanje.
Stručni žiri, kojeg čine Oleg Šuran (UMAS), Olga Majcen Linn (KONTEJNER), Ketrin Milićević Mijošek (MSUI) i Dora Ramljak (dobitnica nagrade Zlatna lubenica 8.0), odabrat će pet finalista.
Njihovi će radovi biti izloženi na skupnoj izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli od 18. travnja do 18. svibnja 2025. godine na čijem će otvorenju biti proglašen/a dobitnik/ca natječaja.
U suradnji s Muzejom Lapidarium, jedan od finalista ili finalistica osvaja i posebnu nagradu – Nagradu Galerije Rigo. Pokrenuta na inicijativu Muzeja Lapidarium i Udruge Metamedij povodom obilježavanja 30 godina djelovanja Galerije Rigo, prostora suvremenih umjetničkih platformi, nagrada obuhvaća realizaciju samostalne izložbe u Galeriji Rigo tijekom 2025. godine. Dobitnika nagrade odabire Muzej Lapidarium prilikom otvorenja izložbe Zlatna lubenica u Puli. Tema ovogodišnjeg natječaja je ”accelerate.exe”.
1. Tema natječaja
accelerate.exe
“A new world will have to be built, not on the ruins of the old, but on the most advanced elements of the present.”
― Nick Srnicek i Alex Williams, Inventing the Future:
Postcapitalism and a World Without Work
U vremenu obilježenom eksponencijalnim tehnološkim rastom i ubrzanim društvenim promjenama, nalazimo se na kritičnom raskrižju gdje se sama priroda napretka dovodi u pitanje. Ubrzanje tehnološkog razvoja proizvelo je čudnu vremensku proturječnost: dok svjedočimo rastu procesorske brzine i širenju mreža, istovremeno primjećujemo da opada naša sposobnost zamišljanja koherentne budućnosti. Istovremeno se krećemo brže i osjećamo sve više nepomičnima, uhvaćenima u “polaganom otkazivanju budućnosti” (usp. Fisher 2014).
Vremenska petlja u kojoj smo uhvaćeni može se promatrati ne samo kao nešto izvanjsko, nego i kao sila s kojom treba surađivati ili je potencijalno preusmjeriti (usp. Noys 2022). Počevši od akceleracionističke teorije koja pozdravlja društveno, ekonomsko i političko ubrzanje do njihova posljedičnog kolapsa, nastavljamo dalje izvan njezina političkog okvira istražujući složen odnos između tehnologije, kapitala, ekologije, ljudskog iskustva i fikcije. Možemo li ponovo upotrijebiti tehnologije i sustave koji nas čine zarobljenicima u ciklusima beskonačnog optimiziranja i maksimiziranja (engl. –maxxing) različitih aspekata okoline i sebe samih (usp. Pitcher 2024)?
U digitalnom prostoru svjedočimo evoluciji umjetne inteligencije, blockchaina te automatiziranih sustava koji djeluju brzinama onkraj ljudske percepcije. Ova transformacija donosi sa sobom i nove oblike korporativnog vodstva, gdje tehnološki moguli često prerastaju svoje izvorne uloge i prelaze u otvoreno problematične političke intervencije – od manipulacije društvenim mrežama do širenja ekstremističkih ideologija. U društvenoj domeni doživljavamo kompresiju prostora i vremena komunikacijskim kanalima globalnih mreža. U biološkoj sferi putem biotehnologija i genetskog inženjeringa naša tijela ubrzano evoluiraju onkraj granica prirodnog i umjetnog, otvarajući mogućnosti za radikalnu rekonfiguraciju tijela koja nadilazi biološki determinizam (usp. Hester 2018).
No, što se događa s estetikom popularne kulture? Umjesto distopijske vizije tehnološke budućnosti koja poništava ljudskost, svjedočimo paradoksalnom zaokretu prema infantilizaciji i kawaii senzibilitetu – gdje popularno-kulturni prostor ne nastanjuju prijeteći tehnološki entiteti, već umiljate životinjske figure koje redefiniraju našu percepciju digitalnog doba (usp. Ireland i Kronic 2024).
Nadovezujući se na teorijski okvir akceleracionizma, koji prihvaća društvenu, ekonomsku i tehnološku akceleraciju kao katalizator radikalnih promjena, ova se izložba širi u područje estetike i umjetnosti kako bi istražila vizualne manifestacije ove složene paradigme. Za razliku od modernističkih pokreta poput dadaizma i futurizma, ova umjetnost radi unutar sustava, manifestirajući se u formi cyberkulture, znanstvene fantastike, spekulativnog dizajna, elektroničke glazbe i post-internetske umjetnosti. Izložba traži radove koji djeluju na presjeku višestrukih temporaliteta: dubokog vremena klimatskih promjena, mikrosekundnih transakcija algoritamskog trgovanja, bioloških ritmova ljudskih i neljudskih tijela te spekulativnih okvira mogućih budućnosti. U ovoj utrci prema budućnosti želimo istražiti kako se ubrzanje manifestira na različitim skalama, u različitim domenama i kako se raspršuje u različitim političkim smjerovima. Akcelerira li i umjetnička produkcija u ovom ozračju ili stagnira (usp. Skallas 2022; Gioia 2023)? Može li pobjeći algoritamskoj kontroli ili treba s njome surađivati?
Marijeta Bradić
Literatura
Fisher, Mark. 2014. ‘’Slow Cancellation Of The Future’’. YouTube. https://www.youtube.com/watch?v=aCgkLICTskQ.
Gioia, Ted. 2023. ‘’Why Do I Keep Saying the Culture is Stagnating?’’ The Honest Broker. https://www.honest-broker.com/p/why-do-i-keep-saying-the-culture.
Hester, Helen. 2018. Xenofeminism. Polity Books.
Ireland, Amy i Maya B. Kronic. 2024. Cute Accelerationism. Urbanomic.
Noys, Benjamin. 2022. ‘’Accelerationism: Adventures in Speed’’. U: Palgrave Handbook of Critical Posthumanism, ur. Stephen Herbrechter i dr. Palgrave Macmillan.
Pitcher, Laura. 2024. ‘’The year of maxxing: Has our obsession with self-optimisation hit its peak?’’ Dazed. https://www.dazeddigital.com/beauty/article/65341/1/the-year-of-maxxing-how-self-optimisation-obsession-came-to-a-peak-in-2024.
Skallas, Paul. 2022. ‘’Culture is Stuck’’. The Lindy Newsletter. https://lindynewsletter.beehiiv.com/p/culture-stuck.
Srnicek, Nick i Alex Williams. 2015. Inventing the Future: Postcapitalism and a World Without Work. Verso.
2. Propozicije i postupak prijave
Poziv je namijenjen umjetnicama i umjetnicima od 18 do 35 godina ili umjetničkim kolektivima koji ih okupljaju, a koji se bave suvremenom umjetnošću, novim medijima i inovativnim umjetničkim praksama.
Na natječaj mogu biti prijavljeni gotovi radovi hrvatskih umjetnika ili umjetničkih kolektiva nastali nakon siječnja 2022. godine. Isti prijavitelj može poslati maksimalno dvije prijave, a dobitnik/ca nagrade Zlatna lubenica osvojit će simboličnu novčanu nagradu u iznosu od 500 eura. Svim će finalistima biti osigurani putni troškovi te smještaj i dnevnice za vrijeme postavljanja izložbe.
Prijava treba sadržavati:
– ime i prezime autora/umjetničkog kolektiva uz popis svih članova
– podatke za kontakt (e-adresa i broj telefona)
– naziv rada na hrvatskom i engleskom jeziku
– opis rada/umjetnički koncept na hrvatskom i engleskom jeziku (maks. 1 kartica teksta, .doc, .docx ili .odt format)
– biografiju autora na hrvatskom i engleskom jeziku (maks. 1 kartica teksta, .doc, .docx ili .odt format)
– 3 fotografije visoke rezolucije za katalog (JPG format, min. 300 dpi)
– skice i dokumentaciju
– popis potrebne opreme za izlaganje
– portfolio/poveznicu na web-stranicu autora
– u prijavi je potrebno naznačiti način dopremanja rada u galeriju.
Prijave s naznakom “Zlatna lubenica 9.0” šalju se isključivo na e-adresu mediterraneafest@gmail.com do 16. ožujka 2025. godine u 23.59 sati. Nepotpune prijave neće biti razmatrane. Autori radova će o ishodu natječaja biti obaviješteni e-poštom do 28. ožujka 2025. godine.
