21/12 2017
/ rezultati / Paradoks fikcije: bilješke o mjestima industrijske proizvodnje
Radionica Paradoks fikcije: bilješke o mjestima industrijske proizvodnje, okupila je 12 mladih praktičara dizajna vizualnih komunikacija, produkt dizajna i etnologije kako bi alatima dizajna unutar vremenskog okvira od nekoliko dana u radioničkom formatu, istražili mikrokulturu rudničke radničke kulture Raše u Istri.
Tijekom posjeta lokaciji, kroz razgovor i rad sa stručnjacima iz područja dizajna, urbane antropologije, povijesti i književnosti, te posrednim upoznavanjem lokaliteta i njezinim direktnim korisnicima, polaznici su odabrali inicijalne motive za svoja istraživanja i kreirali fiktivne tekstualne, vizualne i fizičke narative koristeći metode storytellinga i image-makinga s ciljem poticanja dijaloga o detektiranim zanimljivostima i njihovim širim društvenim implikacijama.
Kovarhiv – Rudnik informacija
/ Dina Bartolić, Andrija Galić, Dorotea Kutleša, Paula Šantić
suvremeni rudarski alati za pretraživanje informacija, ekstrakcija i proizvodnja znanja, alternativno arhiviranje industrijskog nasljeđa
Kovarhiv predstavlja rudnik informacija. Njegova svrha jest približiti korisnicima rudarstvo kao industrijsko nasljeđe te im pomoći u razumijevanju procesa rudarenja kroz analogiju rude kao informacije te primjenu osuvremenjenih rudarskih alata prilikom pretraživanja i pronalaska istih. Kovarhiv omogućuje ekstrakciju bitnog od nebitnog, odnosno vrijednog od bezvrijednog, manipulirajući sadržajem.
Kovarhiv – Rudnik informacija from Metamedij on Vimeo.
Kovanova – Igra s društvom
/ Dora Kasun, Sara Mihaljica, Marin Nižić, Lazar Rajković
kritika ideologije moći, mehanizmi odlučivanja i otpora, rehabilitacija kolektivne svijesti, alternativne povijesti mjesta
Polazište za koncept ‘Gradova postanka’ rudarsko je naselje ‘Raša’. Zbog infrastrukturnih potreba tamošnjeg rudnika, kao i rudarskog potencijala regije, izgra eno je u 547 dana, kao jedno od dvanaest planskih naselja (‘Città di fondazione’) u doba talijanske uprave. U vrijeme inauguracije, 1937 godine, predvi eno je useljavanje 2000 stanovnika, s planiranim povecanjem do 6000. Talijanska uprava je zbog inzistiranja na gospodarskoj neovisnosti i autarkiji, naredila maksimalnu eksploatacija rudnika i drugih dostupnih prirodnih sirovina. Nakon drugog svjetskog rata ‘Raša’ je zbog svoje, nehoticne, fašisticke prošlosti zapostavljana i prepuštena propadanju, dok je s druge strane kao proizvo ac vrijedne rude cijenjena i velicana. Kako povijest i kultura takvih mjesta cesto nije adekvatno zabilježena, te predstavlja svojevrsni podsjetnik na traumaticni period povijesti, otvara se prostor za ugra ivanje novih vrijednosti u kolektivnu svijest.
Koji je odnos prema prošlosti u mjestima koje nemaju ili neprihvacaju vlastitu povijest? Koja su identitetske okosnice takvih gradova? Koji su modeli prenamjene postojecih i javnih prostora? Kakve su metode zaborava i rehabilitacije kolektivne svijesti? ‘Gradovi postanka’ društvena je igra, ali i alat za ispitivanje i arhiviranje javnog mišljenja.
Mehanizmi igre propituju odnose moci i nacine odlucivanja, kako u vrijeme totalitarnih režima, tako i danas. Bilježenjem razlicitih ishoda igra kreiraju se alternativne povijesti mjesta, koje imaju edukacijsku i rehabilitacijsku uloga.
Pored navedenog, cilj je osvijestiti lokalnu zajednicu o gra anskoj odgovornosti, te akumulirati bazen ideja i mišljenja o prenamjeni i korištenju zanemarenih javnih prostora.
TEME :
ideološke razlike
metode odlucivanja
aktivizam i osvještavanje o gra anskoj odgovornosti
Muzej svjetla – Iskustvo podzemlja
/ Tamara Karanović, Berina Verlašević, Duško Čančar
prenamjena mjesta industrijske proizvodnje, reprogramiranje ne-mjesta
Muzej svjetla projekat je koji je osmislila grupa studenata u sklopu radionice Paradoks fikcije: bilješke o mjestima industrijske proizvodnje. Početna ideja bila je prenamena rudnika u prostor koji bi bio koristan kako posetiocima tako i građanima Raše. Iako je grupa imala pregršt ideja za prenamenu, uvideli smo potencijale rudnika kao muzejskog, izlagačkog prostora koji svojim mračnim i uskim prostorom savršeno nadopunjuje svetlosne instalacije. Tamni hodnici rudnika posetiocima omogućavaju potpuni doživljaj svetla kao umetničkog izričaja. Muzej je zamišljen kao prostor u kome bi, pored pomenutih svetlosnih instalacija bili prisutni i svetlosni performansi kaoi radionice i edukacije. Smatramo da bi Muzej svetla inovativnom lokacijom i interesantnim sadržajima privukao veliki broj posetilaca čime bi jednim delom i sam grad Raša ponovo oživeo.
Muzej svjetla – Iskustvo podzemlja from Metamedij on Vimeo.
Ogledi i sjećanja Marije Vorano – Raša u prvom licu
/ Katja Sirotić
osobna memorija, etnografsko ispitivanje svakodnevice
