10/08 2022
Radionica i izložba spekulativnog dizajna ”Into Blue Futures”
Udruga Metamedij u suradnji s Odsjekom za dizajn vizualnih komunikacija (UMAS), Sveučilištem u Novoj Gorici (Slovenija) i Sveučilištem ArtEZ (Arnhem, NL) organizirala radionicu spekulativnog dizajna pod nazivom ‘’Into Blue Futures: A Speculative Workshop in Strategic Foresight’’. Radionica se održala od 1. do 6. kolovoza 2022. godine u Zajednici tehničke kulture u Puli, pod vodstvom Maje Grakalić i pETERA Purga.
Tema radionice bila je istraživanje plavih budućnosti, obuhvaćajući goruće probleme morskih i pomorskih svjetova, obalnih zajednica, njihovih raznovrsnih ekologija i izazova održivosti, post-turizma, migracija na moru, oceanskog i otočkog mišljenja, klimatskih promjena, potrošnje energije, odrasta itd. S pomoću alata i metoda strateškog predviđanja, discipline bliskoj spekulativnom dizajnu te u kombinaciji s pristupima umjetničkog mišljenja (engl. art thinking), polaznici radionice razvili su prototipove koji manifestiraju različite vizije spekulacija o mogućim (više ili manje održivim) budućnostima. U sklopu programa radionice, polaznici su posjetili Akvarij Pula gdje su pod stručnim vodstvom akvarijskih biologinja učili o staništima i ponašanjima morskih životinja te o ulozi akvarija u očuvanju morskih vrsta.
Na radionici je sudjelovalo deset mladih umjetnika, dizajnera i studenata iz Srbije, Crne Gore, Delfta, Arnhema, Berlina i Pariza. Rezultati radionice prezentirani su javnosti na posljednjem danu 24. izdanja Media Mediterranea festivala u formatu jednodnevne skupne izložbe u Zajednici tehničke kulture Pula, uz gostujuću autoricu Deborah Mora (Rotterdam).
Prototipovi
Seambiotic Hacking
Autori⁞ce: Marieke Leene, Santa Ramaherison, Radisav Stijović i Karolina Thakker
Budući da gubimo vjeru da će nas vlasti štititi od ekološke štete, trebamo li uzeti stvari u svoje ruke? Neizbježni neuspjeh velikih sustava nadzora doveo je do decentralizacije moći. Kako bi spasili život u Sredozemnom moru, skupine aktivista počele su povećavati svoje i druge vrste. Proboji u bioinženjeringu povećali su dostupnost alata i resursa otvorenog koda što je rezultiralo porastom DIY rješenja. Ljudi su počeli koristiti tu tehnologiju za povezivanje s prirodom, ali kako je napredovala, razvili su ideje o tome kako je koristiti za brzu financijsku korist, kriminal, zabavu ili koristiti svoja tijela kao platno naglašavajući ekološku neravnotežu. Drugi su pomogli prirodi da uzvrati udarac što je kulminiralo jačanjem nekih morskih vrsta. Morski (h)aktivisti su još uvijek mala zajednica i svojim nereguliranim načinima rada sukobljavaju se s državnim institucijama i korporacijama.
The Bureaucracy of the Sea
Autori: Kseniia Anokhina, Ena Crnogorac i Piyali Sircar
Promjena je jedina konstanta u oceanu. Plav, ogroman i ravan na našim kartama. Prethodno bez ičega korisnog za ljude, sada ispunjen senzorima, ocean je pretvoren u 3D prostor. Preplavljen infrastrukturom, resursima, logistikom, propisima i značenjima. Otkako je pronađen plin na morskom dnu, more je postalo bojno polje propisa i pokušaja definiranja gdje se povlače granice. Zamislite prijepore koji bi mogli obuzdati vjetar i ukrotiti valove. Želimo dočarati apsurdnost i nemogućnost posjedovanja oceana i onoga što je u njemu i oko njega. Želimo da s izložbe odete s osjećajem paradoksa tog pokušaja ograničavanja vjetra, vode i morskog života. Uvijek u mijeni, pokretu, sukobu, miješanju. Struje kao valuta. Ova verzija budućnosti ilustrira što bi se dogodilo kada bi se interes ljevice za obnovljivu energiju spojio s fokusom krajnje desnice na podizanju zidova i definiranju vlasništva.
Conflict and Confluence
Autori⁞ce: Alex Bernatzky, María Perez-Lozao i Mila Stepanović
Mediteran je kolijevka i lijes mnogih kultura koje se vide kao različite i fragmentirane. Ipak, sadržava zajedničku baštinu oblikovanu krajolikom kulture i prirode. Sjećanja su temelj identiteta. Nose ih u sebi i predmeti i ljudi. Sjećanje znači konstruirati kolektivnu prošlost. Naš narativni identitet raspoređen je kroz ekologiju okolišnih resursa, usmene povijesti i istaknutih artefakata. Kako povratiti našu zajedničku ekologiju sjećanja i osloboditi se zatvorenih narativa? Starogrčki koncept keimêlia odnosi se na dragocjene predmete koji postoje kao anakronizmi koji se prenose generacijama. Ti predmeti dobivaju novo značenje kada se dalje dekontekstualiziraju stavljanjem u kontekst galerije ili muzeja, dobivajući na težini jer nose kolektivnu memoriju. Nadamo se da ćete se u ovom radu povezati s barem jednom od ovih keimêlia i postati svjesni zajedničke mediteranske baštine.
Gostujuća autorica
0°N, 0°E
Autorica: Deborah Mora
0°N 0°E traga za kibernetičkim mitom o otoku Null, fikcijskom otoku koji pluta na sjecištu početnog meridijana i ekvatora, na koordinatama 0°, 0°. Otok prikuplja i kombinira sve te slike, datoteke i registracije postavljene na mreži bez specifičnih podataka o geopoziciji. U digitalnoj oblasti, nulta vrijednost — ‘0,0’ — automatski se dodjeljuje kada nema podataka. Preuzimanjem i kombiniranjem fotografija, satelitskih slika, 3D modela i zvučnih zapisa povezanih s lokacijom 0,0, 0°N 0°E postaje arhiva u kojoj se okupljaju svi izgubljeni objekti. S obzirom na trenutnu ekološku krizu, otok nudi i modalitet očuvanja prirode koji bi mogao preživjeti u obliku hiperposredovanog okoliša. Videoinstalacija stvara imerzivno istraživanje vizualnog i zvučnog krajolika otoka, evocirajući nezemaljsko ozračje u kojem se prirodno i organsko susreću s elektroničkim i umjetnim. Pritom 0°N 0°E nudi iskustvo prirode koja postoji u – i kojoj se može pristupiti samo kroz – digitalno posredovanje.
Voditelji radionice
Maja Grakalić radi u području dizajna usluga (engl. service design), eksperimentalnog futurizma te je PhD istraživačica na Central Saint Martins u Londonu, s petnaestogodišnjim iskustvom rada u medijskim kompanijama, javnom sektoru i edukacijskim institucijama (Nova TV, BBC, UK Government, MA Material Futures CSM, Strategic Foresight for positive Change). Njezin rad spaja strateški dizajn i predviđanje s kolaboracijskim pristupom usmjerenim čovjeku, i to u javnom sektoru, vladi i donošenju politika. Poučava studente i stručnjake o pristupima strateškog dizajna okrenutih budućnosti, kao i kako ih koristiti za preispitivanje statusa quo te zajednički graditi poželjne budućnosti. Njezino doktorsko istraživanje nagrađeno u London Doctoral Centre (AHRC) bilježi podrijetlo spekulativnog dizajna u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji s ciljem istraživanja izostavljenih povijesti praksa i diverzifikacije budućih perspektiva izvan zapadnjačkog konteksta.
Peter Purg trenutno vodi modul Novi mediji na preddiplomskom i diplomskom programu digitalnih/medijskih umjetnosti i praksa na Akademiji umjetnosti Sveučilišta u Novoj Gorici, gdje je izvanredni profesor, projektni koordinator i stručnjak na području digitalne kulture i medija. Bio je voditeljem projekta MASTmodule.eu kojemu je bio cilj definirati ulogu i metodologiju umjetničkog promišljanja u društvenim inovacijama za bolju europsku budućnost. Kurirao je 20. izdanje međunarodnog festivala suvremene umjetnosti Pixxelpoint 2019. Njegovi recentniji znanstveni interesi uključuju pedagogiju medijske umjetnosti, odrast i medijsku ekologiju. Od 2021. godine je u službi dekana studija za humanistiku Sveučilišta u Novoj Gorici.
Fotogalerija
• izložba
Fotografija: Gea Rajić
Suradnice: Nikolina Vuković, Gea Rajić i Josipa Škrapić
