04/07 2017
Prezentacija radova polaznika radionice “Život na internetu”
Nakon šest dana intenzivnog rada, polaznici radionice spekulativne dizajnerske prakse naziva „Život na internetu“, u organizaciji udruge Metamedij u suradnji s Odsjekom za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, predstavili su svoje završne radove, u subotu 1. srpnja, u pulskom MMC-u Luka. Na početku prezentacije prisutnima se obratio predsjednik udruge Metamedij Marino Jurcan koji je zahvalio timu suradnika koji su radili na projektu te je izrazio nadu da su polaznici tijekom svog rada postigli željene rezultate.
– Jedan od ciljeva naše udruge je da mladim autorima pružimo priliku za umjetničku produkciju. Unatoč tome što uvjeti rada možda s tehničke strane nisu savršeni, smatram da je ipak važnije da se mladima pruži prilika da kritički promišljaju svijet oko sebe, osjete prednosti timskog rada, izađu iz svoje zone ugode i okušaju se u radu s ljudima koje prije nisu poznavali. Na kraju, nadam se da će vam iskustvo stečeno na radionici pomoći u daljnjem životu i radu te da ste unatoč poteškoćama i kratkom vremenskom periodu ipak uspjeli stvoriti ono što ste željeli, kazao je Jurcan.
Oleg Šuran iz Umjetničke akademije u Splitu pohvalio je polaznike radionice koji su, osim rada na prototipovima projekata koje su razvijali tijekom njenog trajanja, uspjeli popratiti i sva organizirana predavanja.
– Danas ćemo pogledati četiri prezentacije četiri grupa koji su praksom spekulativnog dizajna stvorili različite vizije budućnosti koje istovremeno propituju našu sadašnjost, kazao je Šuran.
Prva grupa prikazala je rad „Me+“ koji odgovara na pitanje „Kakav bi bio naš svijet kada bi mogli mijenjati naš identitet?“ Prezentacija je odrađena poput kazališnog skeča u kojem pacijentica razgovara s psihijatricom koja joj nudi savršen proizvod koji će riješiti sve njene probleme. Radi se o visoko tehnološkoj tetovaži koja kontrolira određene osobine ličnosti i pojačava one pozitivne ili one koje su u tom trenutku pacijentici korisnije.
Druga grupa odgovorila je na pitanje „Kakav bi bio naš svijet kada bi emojiji postali univerzalni jezik čovječanstva?“. Oni su prezentaciju zamislili kao postav jednog budućeg muzeja u kojem se prati razvoj emojija kao jezika kojim sada komunicira cijeli svijet. Muzej sadrži „artefakte“ i „rekonstrukcije“ prijašnjih jezika i pisama, video zapise o aplikacijama koje su prirodne jezike pretvarale u emojije te igre u kojima posjetitelji mogu pokušati dešifrirati to piktografsko pismo.
Treća grupa je odgovorila na pitanje „Kakav bi bio naš svijet kada bi tehnologijom kontrolirali naše emocije?“ Njihov proizvod zove se Cloud koji zahvaljujući nano tehnologijom oslobađa korisnika negativnih ili neželjenih emocija i pohranjuje ih putem dodira. Za tu potrebu snimili su i promotivni video koji buduće korisnike pita „Želite li biti više racionalni?“ i zaključuje „Cloud je novi raj“.
Zadnja grupa odgovorila je na pitanje „Kakav bi bio naš svijet kada bi pažnja postala nova valuta?“ Njihova prezentacija zamislila je laboratorij ekonomije pažnje u kojem tri doktorice objašnjavaju na koji je način pažnja postala nova valuta. Njihova vizija budućnosti je jako bliska našoj sadašnjosti i samo je djelomično karikirana. Uzmemo li u obzir sve informacije koje dobrovoljno dajemo našom prisutnošću na mreži i to da se one sakupljaju i analiziraju za različite ekonomske i političke svrhe, nije teško zamisliti budućnost u kojem su bogataši oni koji plijene pažnju, a siromasi oni koji ju daju.
Na kraju prezentacije prisutne je pohvalila i mentorica radionica, Esatelle Hary koja je zaključila da su polaznici u relativno kratkom roku uspjeli razviti zanimljive scenarije koji su uspješno spojili našu on-line sadašnjost s našom budućnošću u realnom svijetu.
Radionica je ove godine okupila šesnaest mladih stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije i Ukrajine koji su uz vodstvo mentora Olega Šurana (UMAS), Lee Lippera i Estelle Hary (Design Friction) kritički promišljali o utjecajima novog medijskog okoliša na budućnost psihološkog, emocionalnog i društvenog razvoja pojedinca.
Fotografije Slaven RADOLOVIĆ
Cijeli fotoalbum je dostupan na službenom Facebook profilu udruge.
