02/04 2021
Održano predstavljanje publikacije “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri ” u Buzetu i Rovinju
Predstavljanje publikacije istraživanja “Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri: izvještaj o rezultatima sociološkog istraživanja” kojega su u sklopu projekta Mi plus proveli doc. dr. sc. Krešimir Krolo i doc. dr. sc. Željka Tonković održano je u utorak, 23. ožujka u Narodnom domu u Buzetu te u petak, 26. ožujka u MMC-u u Rovinju.
Istraživanje je imalo za cilj utvrditi obrasce kulturnih potreba i kulturne potrošnje mladih i prigodne populacije odraslih na području Istarske županije. Radi preciznijeg kreiranja projektnih programa i sadržaja u nezavisnoj kulturi, željelo se ispitati kakve bi sadržaje mladi voljeli posjećivati u organizaciji udruga u lokalnoj zajednici. U tu svrhu kreiran je anketni upitnik koji je sadržavao nekoliko specifičnih skala i dimenzija nužnih za precizno mapiranje kulturne potrošnje, kulturnog kapitala i preferencija. Prikupljanje podataka odvijalo se tijekom zime i proljeća 2020. godine, a anketni upitnik je bio distribuiran srednjim školama iz Istarske županije te, kako bi se zahvatila šira populacija odraslih, putem lokalnih medija i društvenih mreža. U konačnici, ispunilo ga je 644 ispitanika.
Na predstavljanjima u oba grada o publikaciji je govorio Krešimir Krolo, a moderatorica je bila Merijeta Bradić iz udruge Metamedij. Njima su se pridružili Vladimir Torbica (pročelnik UO za kulturu i zavičajnost IŽ), Marino Jurcan (Udruga Metamedij) i mlada umjetnica Gaia Radić iz Pule. U Buzetu su govorili i Ana Pernić, (zamjenica gradonačelnika Grada Buzeta), Aleksandra Vinkerlić (Istarska kulturna agencija) i Maja Ivančić (Savjet mladih Grada Buzeta), dok su u Rovinju govorili i Marko Paliaga (gradonačelnik Rovinja), Dubravka Svetličić (ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta grada Rovinja) Valentina Orbanić (predsjednica Savjeta mladih Grada Rovinja), Gordana Radetić Berić (profesorica, SŠ Zvane Črnja, Rovinj), Tanja Ranić Rovis (udurga Faro11) i Emil Nimčević (ravnatelj Strukovne škole Eugena Kumičića, Rovinj).
Ana Pernić je u Buzetu kazala da joj je drago da može čuti rezultate istraživanja o kulturnim potrebama mladih u Istri. Ona je istaknula da je Savjet mladih grada Buzeta konstituiran prije petnaestak dana te da su već imali žustru raspravu o tome što bi radili u naredne tri godine. Dogovoreno je da se kreće u izradu Lokalnog plana za mlade Grada Buzeta za naredno razdoblje, a nedavno su uspješno prijavili prošli prvi krug certificiranja Grada Buzeta kao grada mladih. Ona je zaključila kako će ovo istraživanje pružiti važne smjernice za njihov daljnji rad s mladima.
Vladimir Torbica je u Buzetu kazao da je Istarskoj županiji ovo istraživanje iznimno dragocjeno te zbog toga zahvaljuje platformi Mi plus i njihovim članovima kao i provoditeljima istraživanja Krolu i Tonković.
– Po prvi put ćemo nakon duljeg vremena jednu strategiju donositi na osnovi istraživanja, a ne dojmova. Drago mi je što u Istri ima mnogo prednosti, a još mi je draže to što smo identificirali gdje su problemi: od konzumerizma, preko toga da mladi nisu zainteresirani za sudjelovanje u nekoj produkciji, od razlike između velikih i malih sredina i tako dalje. Prvi korak koji ćemo mi u županiji napraviti već ove godine je taj što ćemo otvoriti jednu programsku liniju koja se zove Kultura za mlade u kojima će sudjelovati različite udruge i pokušat se još više otvoriti prema mladima. Ovdje vas pozivam i da sudjelujete u stvaranju nove Istarske kulturne strategije za sljedeće razdoblje od 2021. do 2027. godine. Vjerujem da ćemo i tamo naći mogućnost da jedna takva linija preusmjerena prvenstveno prema mladima nađe i odgovarajuća financijska sredstva, kazao je Torbica.
Aleksandra Vinkerlić iz IKA-e je iskoristila priliku da se zahvali svima koji su sudjelovali u ovom istraživanju. Zahvale su potrebne jer se došlo do dragocjenih podataka koji će svima pomoći da kreiraju buduće programe u skladu s potrebama koje su iskazali mladi.
– Ovim smo istraživanjem upoznali korisnike naših projekata i aktivnosti, znamo tko su i tako ćemo im se moći bolje prilagoditi. Ono što je također važno što je proizašlo iz ovog istraživanja jest da smo upoznali i one koji nisu naši korisnici i sada ćemo moći po načelu razvoja publike razvijati neku novu publiku koja do sada nije koristila naše aktivnosti i programe. Nadam se da će i vama mladima u kreiranju vaših politika ovo istraživanje pomoći, a mi smo ti koji ćemo se truditi zagovarati da sve preporuke i zaključci koji su proizašli iz ovog istraživanja budu uključeni na svim mogućim nivoima u kulturne politike koje će onda pomoći da vi možete provoditi vaše aktivnosti u skladu s vašim potrebama, kazala je Vinkerlić.
Marino Jurcan iz udruge Metamedij, članice Mi plus platforme, rekao je nešto više o projektu u sklopu kojeg je nastalo istraživanje.
– Inzistirali smo i nadali se da ćemo moći doći predstaviti publikaciju ovdje u Buzet jer smo tijekom provedbe ovog projekta već bili ovdje krajem 2019. godine. Provodili smo jednu radionicu naziva Meidakult u srednjoj školi, a dojmovi su bili izvrsni pa nam je bilo u interesu da ponovo dođemo. Samo je istraživanje nastalo u sklopu projekta Mi plus kojeg čini istoimena platforma s udrugama Labin Art Express iz Labina, Faro11 iz Rovinja, Sonitus i Metamedij iz Pule, Istarska kulturna agencija i Društvo arhitekata Istre. Osim ovih istraživanja želja platforme je da podjeli program unutar nezavisne kulturne scene, a samo istraživanje daje nam priliku da radimo na zagovaračkim akcijama i u tom smislu se nadam da će se ta dobra komunikacija s donositeljima strategija, a u ovom slučaju s Istarskom županijom i Gradom Pulom iz kog dolazimo, nastaviti i dalje. Do sad smo imali dobra iskustva i ta je komunikacija postojala te se nadamo da ćemo u strategijama biti prepoznati ne samo kao konzumenti kulture već i kao njeni mogući kreatori. Mladi su nam bitni i u svim našim projektima koje radimo jer smatramo da se s kulturom, bez obzira da li će jednog dana biti umjetnici ili samo konzumenti, može potaknut njihovo sudjelovanje u društvu. Vidimo svakodnevno da mladi, ali i stariji imaju sve manje povjerenja u sustav koje je nužno izgraditi. Mladi nisu naša budućnost već sadašnjost, kazao je Jurcan i zahvalio još jednom kolegici iz IKA-e na pomoći pri „ulasku“ s istraživanjem u škole za vrijeme špice prvog vala pandemije te svim djelatnicima u školama i mladima koji su ispunjavali anketnog upitnika.
– Na osnovu tih anketa sada možemo definirati što su vaše potrebe i problemi za koje možemo ponuditi neke programe te se nadam da ćemo nastaviti surađivati sa svima vama koji ste ovdje kao i sa svima drugima koji budu iskazali interes, zaključio je Jurcan.
Maja Ivančić iz Savjeta mladih Grada Buzeta ja kazala da su u rad savjeta uključene različite generacije te je izrazila nadu da će svojim idejama i savjetima moći predstaviti široki spektar potreba mladih u Buzetu.
– Prije svega želimo poboljšati egzistenciju mladih u Buzetu. Radimo što više društvenih aktivnosti kao primjer mladima kako bi stvorili društvenu zajednicu mladih i samim time im omogućiti kvalitetnije boravljenje – da se više druže, informiraju i steknu nova iskustva. Želimo da Buzet postane poželjnije mjesto za mlade, da se mladi žele vratiti ili ostati u Buzetu upravo zbog ovakvih stvari. Ovo nam je istraživanje jako dobro došlo kako bi mogli pridonijeti boljitku života u našem gradu, kazala je Ivančić.
Umjetnica i studentica arhitekture iz Pule, Gaia Radić se nadovezala na predstavljanje istraživanja sa svojim opservacijama vezano za kulturne navike i potrebe mladih.
– Nakon Gimnazije upisala sam Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci gdje sam provela godinu dana nakon čega sam se odlučila prebaciti na studij arhitekture u Ljubljani gdje sam i danas. Ja sam danas ovdje kao jedan živući primjer osobe koja je s jedne strane konzument nezavisne kulture, dakle sadržaja kojeg udruge provode. Kroz cijelu sam srednju školu išla na radionice koje je organizirala udruga Metamedij kao i one drugih udruga. Bile su to radionice medijske pismenosti, glazbe, vizualne umjetnosti, DJ-inga, a dugo vremena sam bila u Dramskoj radionici Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula. Odlaskom na akademiju sam se počela profilirati kao mladi umjetnik, a odlaskom u Ljubljanu postala sam jednim djelom i proizvođač radova u toj nezavisnoj kulturnoj sceni. Moja glavna poanta je poručiti mladima da je sudjelovanje u kulturi važno i to ne samo za one koji bi se htjeli kreativno izražavati. Važno je ići na radionice, predstave, projekcije, koncerte ili izložbe i sudjelovati u različitim subkulturama jer osim što vas gradi kao osobu istovremeno i brusi vaš ukus. Sve te aktivnosti su važan temelj za vaš daljnji razvoj na bilo kojem fakultetu – to što ste stekli bit će vam od iznimne koristi i u vašem odnosu prema učenju i prema profesorima, kazala je Radić koja je dosad sa svojim radovima u domeni digitalne umjetnosti sudjelovala na više skupnih, a nedavno je imala i svoju prvu samostalnu izložbu u Rijeci.
– Smatram da je od velike važnosti da udruge komuniciraju sa srednjim školama i da s njima uspostave konstantan i transparentan odnos kako bi profesori i pedagozi bili informirani o svim programima i projektima koji bi mogli zanimati učenike. Sadržaja u Istri ima zaista jako puno, no nekad ni ne znamo za njih jer se možda ne krećemo u tim socijalnim krugovima ili ne pratimo Facebook stranice organizatora pa njihovi oglasi ne dolaze do nas. Kada bi mladi pokazali malo više inicijative, a pogotovo ponukani ovakvim aktivnostima tijekom osnovne i srednje škole, mislim da bi bili na dobrom putu izgradnje jednog boljeg društva koje ima puno veći postotak visoko obrazovanih, inteligentnih, kreativnih i samosvjesnih pojedinaca, zaključila je Radić.
Dubravka Svetličić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta grada Rovinja je kazala da već godinama surađuju sa svim osnovnim i srednjim školama u gradu i šire pa tako i sa brojnim udrugama. On je u ulozi domaćina pozdravila okupljene i zaželjela im dobar rad. Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga je u svom uvodnom govoru poručio da Grad Rovinj pridaje posebnu pažnju problemima mladih, a u ovom su se mandatu usredotočili na razvoj onih inicijativa koje novim generacijama otvaraju niz mogućnosti u području obrazovanja, poduzetništva i stanovanja te snažnijeg uključivanja u javni život.
– Kroz naše ustanove i udruge nastojimo našim mladima dati kvalitetnu i zanimljivu ponudu kulturnih sadržaja. U tom će nam smislu biti izuzetno korisni rezultati ovog istraživanja kako bi se naše aktivnosti mogle dodatno unaprijediti i prilagoditi stvarnim potrebama i interesima naših mladih. Siguran sam da će ovo istraživanje biti korisno i našem Savjetu mladih koji je uključen u javni i politički život našega grada, zaključio je gradonačelnik Paliaga.
Tanja Ranić Rovis iz rovinjske udruge Faro11 je komentirala izjavu da su srednjoškolci najmanje zainteresirani za sve.
– Rezultat je to maćehinskog odnosa prema kulturi u nižim razredima osnovne školi gdje je kultura svedena na jedan sat tjedno, a nastava likovne i glazbene kulturne ne stvara buduće likovne umjetnike i glazbenike već konzumente kulture. Naša se udruga od 2014. godine bavi upravo edukacijom u kulturi odnosno novim medijima. Mi smo tražili mnoge niše u kojima bi se našli i na koji bismo način nove medije približili učenicima. Naišli smo na mnoge probleme: kako ih dovući u naše prostore, kako dovest u muzeje i pronašli smo po nama jedan zgodan način kako ih privući, a to je kroz institucionalizaciju – odnosno kroz osnovne škole. Imali smo jako dobra iskustva pogotovo s rovinjskim osnovnim školama, kazala je Ranić Rovis i opisala kako je ta suradnja tekla tijekom njihovih radionica 3D mappinga, a opisala je i suradnju sa strukovnom školom gdje su sklopu jedne radionice koristili 3D printer za izradu kolača.
Ravnatelj rovinjske Strukovne škole Eugena Kumičića Emil Nimčević je kazao da će istraživanje poslužiti profesorima škole za godišnju nadogradnju školskog kurikuluma.
– Ono što istraživanju možda nedostaje jest malo veći broj učenika strukovnih škola pa vjerujem da bi rezultati bili možda malo drugačiji. Kao što je napomenula Tanja u svom izlaganju, škola se okrenula novim medijima, a naše učenike pokušavamo na razne načine približiti kulturi, kazao je Nimčević.
Valentina Orbanić iz Savjeta mladih grada Rovinja je kazala da će im istraživanje poslužiti u planiranju budućeg rada.
– Ugodno me iznenadio podatak o zadovoljstvu zaposlenja i vjerujem da moramo težiti da to zadovoljstvo zadržimo na toj razini i po mogućnosti povećamo. Što se tiče srednjih škola jasno mi je da gimnazijalci imaju veći afinitet prema kulturi i to znam iz osobnog iskustva. Nas su profesorice stalno vodile u muzeje, na izložbe, opere, balete i kazališne predstave dok, nažalost, takvu mogućnost nemaju učenici srednje strukovne škole i to trebamo promijeniti. Naravno da im ne treba uvoditi naknadne predmete u kurikulum, ali trebamo pronaći način da pomognemo profesorima da im približe kulturne sadržaje. Ja vjerujem da i među učenicima strukovnih škola postoje mladi koji imaju afinitet prema kulturi, kazala je Orbanić i dodala da vjeruje da mlade u Rovinju zanimaju i kreativno kulturni sadržaji te smatra da treba stvarati radionice koje u sebi sadržavaju i teorijski i praktični dio koje mogu privući mlade.
Profesorica Gordana Radetić Berić iz rovinjske Srednje škole Zvane Črnja je kazala da joj je uvijek dragao kada ovakva istraživanja ugledaju svjetlo dana jer daju smjernice za buduće djelovanje.
– Mislim da treba staviti naglasak na izvannastavne aktivnosti i to ne samo na one koje se dešavaju u školi. Jako je pohvalno što su se udruge odlučile ući u škole jer mi njihove projekte rado prihvaćamo. Moje je iskustvo vrlo pozitivno i mislim da su svi ti projekti nadogradnja onoga što se u školi uči, a učenici im jako rado prisustvuju. Učenici su motivirani i treba im nuditi što više sadržaja, kazala je Radetić Berić i opisala dva projekta koje već duže vremena provode poput debatnog kluba i program rađen u suradnji s POU Rovinj koji se prvo zvao Pisci u gostima, a potom Vidimo se u knjižnici.
Nakon uvodnih izlaganja u oba grada Krešimir Krolo je održao predstavljanja u kojima se dotaknuo svih glavnih faza istraživanja – od uzorka ispitanika do završnih zaključaka i preporuka. Na početku svakog predstavljanja Krolo se osvrnuo na odnos medija i znanstvenika koji provode istraživanja ovakve vrste, pa mu je kao primjer poslužio naslov na naslovnici Glasa Istre u kojem je objavljen intervju s njim i u kojem se paušalno (i krivo, a sve za potrebe senzacionalizma) zaključuje da mladi u Istri više slušaju stari rock nego glazbu domoljubne tematike.
– Ono što uvijek valja naglasiti jest da trebamo biti oprezni kada je riječ o podacima koji dolaze iz ovakvih istraživanja. Nama je uzorak u jednom dijelu populacije jako dobar, dok u drugom to baš i nije tako. Isto tako, naša je inicijalna ambicija bila otići od škole do škole i razgovarati s djelatnicima, ući u razrede, podijeliti ankete i doći u fizički kontakt s učenicima i djelatnicima i dobiti puno više odgovora i puno bolju zastupljenost u smislu onoga što Istarska županija predstavlja. Nažalost, zbog pandemije to nismo mogli učiniti, a isto tako smo osim ove kvantitative i statistike htjeli dobiti i kvalitativu u smislu sjedanja zajedno kao i danas s predstavnicima Savjeta mladih, popričati i doznati kao se vidi kultura. Taj nam element nedostaje pa bih savjetovao da se prikupi još podataka prije no što se krene u kreiranje nekih politike, kazao je Krolo.
On je potom govorio o presjeku dobnih skupina ispitanika gdje prednjače srednjoškolci, ali pokušalo se izaći iz tih okvira pa su ispitani i stariji-mlađi gdje uzorak nije toliko reprezentativan. Ono što se u ispitivanju prvo tražilo bilo je zadovoljstvo s različitim sadržajima u određenim sredinama. Zatim što se od sadržaja i prostora posjećuje, pitanja o glazbenom ukusu te što bi publika od institucija do nezavisnih aktera u kulturi htjela te na kraju pitanja o internetu i digitalnoj tehnologiji.
– Ovo zadnje je također važan element koji može pomoći u smislu ostvarivanja različitih sadržaja u kulturi danas te koji otvaraju neku novu realnost s obzirom na ovu situaciju iz koje izgleda nećemo uskoro izaći. Srednjoškolci su nam dominantan uzorak i to je nešto iza čega možemo stajati iako se i tu, doduše malo ograđujemo jer nam nedostaje uzorak učenika trogodišnje strukovne škole. Što se zastupljenosti spolova tiče kao i u drugim ispitivanjima ankete u nešto većem broju ispunjavaju žene pa je to tako i u našem slučaju, kazao je Krolo i nastavio s podacima o gradovima u kojima je istraživanje provođeno.
U sklopu analize kulturnog kapitala gledalo se i na prijenos, pa je utvrđeno da ako su roditelji obrazovani i ako imaju neki specifični obrazac ukusa i potreba u kulturi to je moguće povezati i gledati sličnosti s onime što mladi traže.
– Što se najposjećenijih lokacija tiče u prvih pet nalaze se mjesna ili gradska knjižnica, kino Cinestar, nezavisne filmske projekcije, sportska događanja koji spadaju pod ostale sportove i kazališne predstave. Napominjem da govorimo o cijelom uzorku koji uključuje i starije. Kada dođemo do posjećivanja kulturnih zbivanja vidimo da su koncerti i partyji elektroničke glazbe pa i EDM nešto što je za mlade bitno i na što svi idu. Za uživanje u takvoj vrsti glazbe treba najmanje predznanja i ne predstavlja problem – dakle to je nešto što je u potpunosti konvencionalno i očekivano. Najmanje popularni su domaća pop i rock glazba, istarska tradicijska i etno glazba, događanja u sklopu Pučkog otvorenog učilišta te sportska događanja poput košarkaških utakmica. U rasponu od 14 do 18 godina također ne vole gore spomenuta zbivanja, a tu je još i metal, punk i indie glazba koja je nekoć bila jako omiljena u strukovnim školama, no sada to jednostavno više nije. Ta glazba postaje nešto što je staro i što je tradicija. To je ono što se dešava i s rockom koji se sada smjestio u područje jazza, klasične glazbe i bluesa – drugim riječima gentrificirao se što je upravo ono što se i s jazzom tijekom godina desilo, kazao je Krolo.
On je potom naglasio da je jedan od pokazatelja kulturnog kapitala i broj knjiga u kućanstvu – oni koji imaju više knjiga više posjećuju muzeje, galerije, kazališta i nezavisnu kulturu. Oni sa manjim brojem knjiga u kućanstvu, što je i očekivano, posjećuju više sportske utakmice i koncerte elektroničke i narodno-zabavne glazbe.
– Kada dođemo na top pet glazbenih žanrova tu prednjači strana pop glazba zato što je najmanje problematična. Da se vratimo na naslovnicu Glasa Istre, rock starijeg datuma je tek na četvrtom mjestu, a na prva tri mjesta ide nešto što je generacijski moment i što tu generaciju prati. Top pet najneomiljenijih glazbenih žanrova vodi domaća tradicijska glazba, a odmah nakon toga su metal i punk dok je na dnu alternativna domaća glazba novijeg datuma za koju mnogi nisu niti čuli, kazao je Krolo.
Kakve radionice i sadržaje bi mladi posjećivali? Mladi su i tu podijeljeni što je logično jer se uvijek dijele na klastere – to što dijele zajednički prostor to ne znači da dijele i iste ukuse.
– Ono što mlade od 14 do 18 najviše zanima su koncerti koji nude prostor društvene interakcije i upoznavanja. Mladi bi dakle htjeli više koncerta i filmova, ali i kazališnih predstava, filmskih radionica i izložbi. Što ne bi posjećivali? Ono što je zanimljivo je da ih ne zanimaju radionice izrade stripa, kreativnog pisanja i kazališne radionice. Primjećujemo da kada treba uložiti više osobnog vremena i rada onda velika većina nije za to. Ono što žele je konzumirati, a ne stvarati što nije ništa novo. Često čujemo od profesora da srednjoškolce ništa ne interesira. Možda je to tako, no možda im nismo predali dovoljno pažnje, sjeli s njima i razgovarali. Zato i napominjem da prije izrade kulturnih politika valja sjesti s njima, napraviti fokus grupe da vidimo njihovu percepciju, razumijevanje i definiciju onoga što predstavlja kulturno stvaralaštvo. Kulturni kapital ne staje u srednjoj školi već se dalje razvija i to je isto jedno ulaganje u sebe, kazao je Krolo.
Što se korištenja interneta tiče Krolo je kazao da se na samom vrhu učestalosti nalazi gledanje i slušanje glazbe, zatim razmjenjivanje poruka s prijateljima te gledanje filmova i gledanje serija. S druge strane, među najrjeđe oblike korištenja interneta spadaju samostalna izrada vlastitih programa ili aplikacija, igranje MMOR PG igara, pisanja bloga i klađenje. Iz toga se može zaključiti da po pitanju učestalosti dominiraju oni oblici aktivnosti koji su karakteristični za socijalnu i zabavnu dimenziju slobodnog vremena ispitanika.
Na kraju svog izlaganja je Krolo govorio o kratkim smjernicama za kulturne i programske politike a to su: adresirati problem marginaliziranog statusa strukovnih škola po pitanju pristupa i razvoja kulturnih potreba; napraviti detaljnu analizu društveno-humanističkih programa, aktivnosti i inicijativa u gimnazijama (nastavnim i izvannastavnim) s ciljem podizanja razine edukacija i radionica na području umjetnosti i kulturnog stvaralaštva; radionice u organizaciji udruga iz nezavisne kulture treba organizirati s praktičnim elementima, ali uz neizbježni dio društveno-humanističke analize i kritičkog ulaza; programiranje i kodiranje nužno “oplemeniti” društveno-humanističkim analizama i kritičkim osvrtima na ulogu i utjecaj tehnologije na pojedinca i društvo; kreirati programe u svrhu smanjivanja jaza između muškaraca i žena kada je u pitanju korištene interneta i računalne tehnologije, pogotovo u polju kodiranja i programiranja; omogućiti veću mogućnost sudjelovanja u umjetničkom i kulturnom stvaralaštvu u zajednici kreativnim pojedincima kako bi se reducirao rizik odlaska iz mjesta stanovanja; zagovarati veću prisutnost suvremenih i kritičkih umjetničko-kulturnih sadržaja u srednjim školama.
PDF publikacije istraživanja možete preuzeti sljedećoj poveznici:
Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri
