12/04 2023
Media Mediterranea 25
25. Media Mediterranea festival u organizaciji udruge Metamedij održava se od 21. do 29. travnja 2023. godine. Tema ovogodišnjeg festivala je „Tomorrow’s Parties“.
U sklopu festivala bit će otvorene dvije multimedijske izložbe mladih domaćih autorica i autora, a prvog i drugog dana u festivalskom klubu Galeriji Cvajner bit će održan glazbeni program Yesterday’s Parties na kojemu će nastupiti lokalni DJ-evi i DJ-ice.
TEMA FESTIVALA
Tomorrow’s Parties
Marko Vojnić
We’ve got a problem with education.
They tell you education is the key, telling us that it is the only way you will succeed, the youth they must take up on opportunity, but in the schools, college and university, they don’t teach you how to live in communities, not how to control your anxiety, they don’t teach you how to grow your food to eat, they teach you how to work to feed the systems needs.
We’ve got a problem with education.
Mutual aid and compassion’s what we need, learn to live and love in safe communities, work together to build a life that’s free, how can we reach utopia if there is no you and me, instead an education ran by C.o.E, and socialised sexism at the age of three, we want a Child’s mind to be completely free, free from the pressure that the free market leaves.
We’ve got a problem with education.
－Conscious Youth1
Povodom obilježavanja 25 godišnjice Media Mediterranea festivala, tematskim naslovom “Tomorrow’s Parties” volio bih se nadovezati, osim na nadolazeće, i na sve prošle zabave kojima smo svjedočili u ovih četvrt stoljeća postojanja festivala. Njegov razvoj započinje organizacijom rejvova davne 1999. godine, kao rezultata subverzije društva. Festival se ubrzo nadopunjuje edukacijskim programima koji su mnogima omogućili sudjelovanje i integraciju s okolinom, stvaranje novih prostora iskustva u zajednici te okupljanje u alternativnim životnim stilovima.
Polazište festivalske ideje leži u subkulturama koje su obilježile 90-e godine dvadesetog stoljeća, a koje su proizašle iz iskustva 80-ih, poput panka od kojeg su preuzele konfrontirajući stil i anarhističku energiju. Odbacivanjem kulturnih normi i ispisivanjem društvenih razlika, Media Mediterranea festival poput sličnih fenomena na globalnoj razini zauzima “otpor protiv progresivne globalizacije ukusa”.2
Edukacijski programi festivala od samih su početaka svojeg djelovanja poticali umjetničke i kulturne inicijative na području novomedijske umjetnosti i novih tehnologija. Isto vrijedi i za glazbeni, zabavni dio programa koji ne možemo definirati kao apolitičan, već kao radikalan i vrijedan ozbiljne pažnje. Oba segmenta zadržavaju utopijski moment širenja iskustva i stavova u službi edukacije društva na koje često zaboravljamo. Moralni kodeksi ponašanja na sceni postali su očiti: mir, ljubav, jedinstvo i poštovanje (prema engl. krat. P.L.U.R. – peace, love, unity, respect).3 Taj akronim koji potječe iz načina života hipija 60-ih godina, a temelj je i rejv kulture.
Media Mediterranea festival stremio je ka empatičnoj zajednici i raspadu hijerarhija. Isto tako, festival je bio “protuteža komercijalnim i profitno orijentiranim partyjima”.4 Lokacije događaja u prvoj deceniji njegova života ‒ napuštene zgrade, skladišta, polja i plaže ‒ u skladu su s teorijama subkulturnog otpora preuzimanja prostora kao “nove paradigme otpora za 21. stoljeće”.5
Media Mediterranea festival zauzeo je upravo takav stav, tražeći slobodu od ograničenja koja su društvo, politika i zakoni stvorili. Rejvovi su bili simbolički bijeg od društvenih napetosti. Svi ovi faktori proizveli su moderno pleme oko festivala, kao i oko raznih scena kasnih 90-ih i ranih 2000-ih. Iz potrebe za djelovanjem i stvaranjem nečeg novog i vlastitog, Media Mediterranea otvorio je niše i na polju arhitekture, umjetnosti te, naravno, identiteta, pripadnosti i zajednice.
Iako se udaljio od rejv kulture, u svojoj je dugogodišnjoj transformaciji ipak zadržao prvotni cilj: edukaciju društva. Danas je popularna rejv kultura doživjela svoju komercijalizaciju, a možda isto vrijedi i za Media Mediterraneu. To se može objasniti nizom ideja postmodernizma prema kojima se čvrsti identitet izgubio u svijetu beskrajnih identiteta, pristupom bezbrojnim stilovima i prethodnim kulturama samo jednim klikom.
Neprestanim promjenama i kombiniranju posve novih stilova, u svojoj transformaciji “otkriva da su supkulturni antagonizam i politika identiteta dva čimbenika koji vode fragmentaciju na supkulture u suvremenom društvu. Ljudi traže utjehu u članstvu u višestrukim subkulturama jer svaka subkultura pruža poseban bijeg od različitih ugnjetavanja percipiranih u mainstreamu. To gaji poticaj za fragmentaciju unutar subkultura. Subkulturna fragmentacija je dobrovoljna, otporna i subverzivna. Konstantna fragmentacija te mnogostrukost i fluidnost supkulturnog članstva stvaraju ono što nazivamo radikalnim supkulturnim mozaikom koji se odnosi na eklektičnu supkulturnu pripadnost i složena supkulturna članstva koja fermentiraju prezentacijske diskurse otpora. Pripadnici radikalnog subkulturnog mozaika traže djelovanje i kolektivitet, kreativnost u heterogenosti i predlažu nove alternativne načine života”.6
Ljudi, stilovi, mjesta i zabave značajno su se promijenili u posljednjih 25 godina, no kultura je ostala snažan i važan dio suvremene mladeži.
Jednakom snagom poput svih prošlih zabava, današnje i sve sutrašnje zabave mogu mijenjati svijet. Pitanje je koliko. Mijenjajući sebe mijenjamo i svijet ‒ bar se tako nadam. “Umjetnici i publika potencijalna su prazna stranica, moment posvećen budućnosti neispisanih alternativnih varijanti. Ako danas situacija u društvu ide na bolje (sigurno ne u potpunosti), za to nisu zaslužni politički lideri nego vizionari, umjetnici, pisci, glazbenici, žongleri i drugi akteri različitih scena poput ove, koji godinama ne odustaju od djelovanja. Ako hoćete, nazovite to slobodom”.7
Živimo u vremenu kad mislimo da je kultura dio zabave, a ne mislimo da je kultura civilizacijska potreba i vrijednost koja određuje sudbinu budućnosti svakog naroda. Zabava je prolazna radost, nešto što mora biti dio čovjeka u određenim segmentima, ali ne smije koncepcija života biti zasnovana na zabavi i da zabava bude alibi za sve. To mora biti kultura.
– Petar Peca Popović8
REFERENCE
- Conscious Youth. “Education”. Snimljeno 6. rujna 2020. Pjesma 1, na Education (Nucleus Roots Mixes). Woodland Records, ploča.
- Komikaze. https://komikaze.hr/info/.
- Wikipedia, s.v. “PLUR.” https://en.wikipedia.org/wiki/PLUR.
- Cvek, Sven, Boris Koroman, Sunčica Remenar i Sanja Burlović. Naša priča: 15. godina ATTACK!-a. Zagreb: Autonomni kulturni centar, 2013.
- Šimleša, Dražen. Recenzija Privremene Autonomne Zone i Drugi Tekstovi, autora Hakima Beya. Zagreb: Jesenski i Turk, 2003.
- Ulusoy, Emre i Fuat A. Fırat. “Toward a theory of subcultural mosaic: Fragmentation into and within ” Journal of Consumer Culture 18, no. 1 (2018): 21–42. https://doi.org/10.1177/1469540516668225.
- Drug Antifa Bukanojz Gin. Gori Ussi Winnetou, 113. ploča. Ur. Mario Benčić. Snimljeno 2023. Samizdat, ploča.
- Popović, Petar Peca. “Petar Peca Popović, rock kritičar i pisac.” Intervju vodio Mladen Radić. Glas Istre, prosinca 2021. https://www.glasistre.hr/lifestyle/petar-peca-popovic-rock-kriticar-i-pisac-prvi-put-zivimo-u-vremenu-u-kojem-nista-nije-sramota-dosli-smo-do-toga-da-je-biti-pametan-otprilike-isto-kao-biti-lopov-svercer-kriminalac-763921.
Zlatna lubenica 7.0
Izložba Zlatna lubenica 7.0 rezultat je istoimenog Natječaja za mlade umjetnike koji se bave suvremenim umjetničkim praksama, a na čije je sedmo izdanje pristiglo 45 prijava iz cijele Hrvatske. Sedam finalistica i finalista odabrao je žiri u sastavu Oleg Šuran, Olga Majcen Linn i Marko Vojnić Gin, koji su dugogodišnji stručni suradnici te prošlogodišnji pobjednik Natječaja Marko Gutić Mižimakov. Tako će se na izložbi u Gradskoj galeriji Pula (21. – 29. 4.) moći vidjeti radovi Tina Andonovskog, Nikoline Krstičević, Mihaele Podboj, Josipe Stojanović i Marija Stojanovića, Davida Wilhelma, Branimira Štivića i Puljanke Josipe Škrapić, koja je prošle godine sudjelovala na festivalskoj Skupnoj izložbi gostujućih autorica te finalistica Zlatne lubenice 2.0.
Zlatna lubenica je jedina nagrada za mlade umjetnike u Istarskoj županiji i jedna od rijetkih u Hrvatskoj. Njezini su finalisti i pobjednici prije ili nakon Pule postigli značajne rezultate u zemlji i inozemstvu te u njihovim redovima ima i finalista Nagrade Radoslav Putar, kao i T-HT-ove nagrade za suvremenu umjetnost. Radi se o kvalitetnim autorima i autoricama često predstavljanim diljem svijeta, čiji se radovi nerijetko nalaze u vrijednim zbirkama.
Tomorrow’s Parties – 25. godina Media Mediterranee
Uz promotivne i druge materijale s dosadašnjih festivalskih izdanja – plakate, letke, glazbena izdanja, itd. – na izložbi Tomorrow’s Parties u Europskom centru za mir i razvoj (22. – 29. 4.) predstavljen će biti dio radova mladih hrvatskih umjetnika nastalih u koprodukciji udruge Metamedij. Najviše je onih realiziranih u sklopu međunarodnog programa za razvoj mladih talenata Summer Sessions, čiji se rezultati već godinama predstavljaju u sklopu festivala. Ovog puta donosimo radove Marka Gutića Mižimakova, Vide Guzmić, Toni Mijača i Marija Mua. Mižimakov je ujedno pobjednik prošlogodišnje Zlatne lubenice, dok je Mijač bio finalist Zlatne lubenice 5.0. Summer Sessions su kratkoročne međunarodne rezidencije namijenjene mladim umjetnicima i dizajnerima na začetku karijere koji djeluju na intersekciji umjetnosti i tehnologije. Mreža kulturnih organizacija Summer Sessions diljem svijeta sponzorira i ugošćuje rezidencije. Odabrani kandidati imaju priliku razvijati svoj umjetnički projekt u produktivnoj atmosferi uz stručnu podršku, feedback i mentorstvo. U sklopu mreže jedan hrvatski umjetnik ili umjetnica odlaze u inozemstvo, dok u Pulu dolazi inozemni umjetnik, odnosno umjetnica.
Uz njih je i pobjednik Zlatne lubenice 2.0 Tin Dožić, čiji je rad „Dromomania“ rezultat koprodukcije Metamedije, udruge Domino i Galerije 90-60-90. Za gostujuću umjetnicu odabrali smo Puljanku Valentinu Butumović i njezin pobjednički rad sa Zlatne lubenice 3.0.
Yesterday’s Parties
Festivalski počeci označeni su bili glazbenim programima s kojima je krenulo putovanje koje nas je s godinama preoblikovalo i dovelo do aktualnog fokusa na suvremenu vizualnu umjetnost. Ali glazba je i dalje u fokusu Metamedije, pa tako i festivala koji je gotovo uvijek jedan svoj dio posvećivao rasplesanoj zabavi. Ove godine će partiji biti održani u Galeriji Cvajner, gdje će nas tijekom dvije večeri zabavljati M. Funkovich, Miss Moon, Teddy-Lee, Too Faar, Tricky D i Cube.
Program festivala
PETAK – 21. 4. 2023.
19:30
GRADSKA GALERIJA PULA
KANDLEROVA UL. 8
OTVORENJE IZLOŽBE ZLATNA LUBENICA 7.0
+ proglašenje pobjednika/ce
Tin Andonovski, Nikolina Krstičević, Mihaela Podboj, Josipa Stojanović i Mario Stojanović, Josipa Škrapić, Branimir Štivić, David Wilhelm
Izložba je otvorena 21. – 29. 4., pon – pet 16:00 – 20:00, sub 10:00 – 13:00
21:00 – 01:00
GALERIJA CVAJNER
FORUM 2
25. MEDIA MEDITERRANEA FESTIVAL CLUB
YESTERDAY’S PARTIES
Too Faar, Miss Moon, Teddy-Lee
SUBOTA – 22. 4. 2023.
19:30
EUROPSKI CENTAR ZA MIR I RAZVOJ – ECPD
FLACIUSOVA UL. 18
TOMORROW’S PARTIES – 25. GODINA MEDIA MEDITERRANEE – OTVORENJE IZLOŽBE
+ prezentacija Metamedij (ko)produkcije + gostujuća autorica + arhiva Media Mediterranea festivala + artist talks
Valentina Butumović, Tin Dožić, Marko Gutić Mižimakov, Vida Guzmić, Toni Mijač, Mario Mu
20:30 – ARTIST TALKS
Vida Guzmić, Toni Mijač, Mario Mu
Izložba je otvorena 22. – 29. 4., pon – pet 16:00 – 20:00, sub 10:00 – 13:00
21:00 – 02:00
GALERIJA CVAJNER
FORUM 2
25. MEDIA MEDITERRANEA FESTIVAL CLUB
YESTERDAY’S PARTIES
M. Funkovich, Tricky D, Cube
Organizacijski tim festivala Media Mediterranea 25
Marino Jurcan – direktor festivala / Ivana-Nataša Turković i Marijeta Bradić – izvršne producentice / Oleg Šuran – dizajn postava Zlatne lubenice i vizualnih materijala / Marko Vojnić i udruga Metamedij – koncepcija izložbe Tomorrow’s Parties / Marko Gutić Mižimakov, Olga Majcen Linn, Oleg Šuran i Marko Vojnić – stručni žiri Zlatne lubenice / Boris Vincek – odnosi s medijima / Marko Bolković – tehnička podrška / STUDIO11- Fotografija
Donatori
Zaklada Kultura nova, Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Pula i Istarska županija
Medijski pokrovitelji
Glas Istre, Radio Rojc, TV Nova, Parentium, Istra 24, Kulturistra, Medulin FM
Posebna zahvala
HRT Radio Pula
